fbpx
ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera |

Galerija Polet: Prožimanje umetnosti

Sa Jelenom Pavlović, koja je urednik programa galerije „Polet“ razgovaramo o stvaranju programa, knjigama i poeziji.
Piše: Marina Zec

24. October 2018

U svetu, pa i kod nas, sve je češća pojava da se gubi granica između kulturnih i umetničkih prostora i kafića. Pa tako, muzeji menjaju svoje programe čineći ih neformalnijim, dok kafići stvaraju programe pune kulturnog sadržaja i time postaju mali kulturni centri. Savršenu nit koja povezuje ove dve pojave pronašla je galerija Polet koja se nalazi u Cetinjskoj 15. Ambijent ove galerije autentično je dizajniran po ugledu na postindustrijske prostore, na temeljima stare beogradske pivare.

Ovog meseca, u susret Beogradskom sajmu knjiga, između ostalih sadržaja, u Poletu su organizovani Book Buvljak, ali i premijerna predstavljanja izdanja poput romana “Call me by your name” izdavačke kuće Štrik, promocije LOM-ovih izdanja “Sila i Soni u Berlinu” Sanje Nikolić, “Uvjerljivo drugi” Svena Popovića, “Iza zapaljene šume” Zvonka Karanovića, “Male smrti” Jelene Kajgo, “Uhvati zeca” Lane Bastašić, u izdanju Kontrast izdavaštva, “Kritičkog vodiča kroz srpski film 2000-2018” u saradnji sa Filmskim Centrom Srbije…

Iza svakog programa stoji kreativni direktor, urednik i organizator, od čijeg truda i domišljatosti zavisi kvalitet programa. Kucajuće srce Poleta otelotvoreno je u Jeleni Pavlović, koja je urednik programa ove galerije.  Rešili smo da ovog meseca, pošto je knjiga imala posebno mesto u njihovom programu (kao što ima i svakog meseca ), a Jelena je studirala Srpski jezik i književnost, razgovaramo sa njom o stvaranju programa, knjigama i poeziji.

Fotografija: Nevena Marković

Kako pripremate programe?

Jelena Pavlović: Trudimo se da ne potcenjujemo našu publiku, da se ne prilagođavamo, i da ponudimo, koliko je u našoj moći, brižljivo odabrani program koji će biti deo i kulturno-umetničkog i zabavnog koncepta, da ljudima stvorimo dobar osećaj, da ih malo odvučemo od često zagušljive stvarnosti. Tu smo da kroz književnost, muziku, film, pozorište, nauku, kroz raznovrsnost umetničkog delovanja koje Polet kao multifunkcionalan prostor nosi, zajedno sa našim prijateljima i saradnicima, stvorimo oazu u kojoj će se umetnici osećati komotno da prikažu svoje stvaralaštvo i da slobodno koriste svoj ukus. Nije uvek lako, ali i borba je umetnost, kako  za nas koji smo “iza scene”, tako i za umetnike i sve dok dopiremo do onih koji nas razumeju, vredi.

Čini se da poezija ima posebno mesto u Poletu?

Poezija ima posebno mesto i to ne samo kroz predstavljanja autora, i mlađih i onih iskusnijih, ili kroz pesnička okupljanja i čitanja, nego i kroz autentične programe koji spajaju poeziju i rokenrol, kao što su večeri posvećene Lenardu Koenu, Peti Smit, Bobu Dilanu, Lenonu, večeri za Arsena Dedića, na kojima se poezija pretvara u performativnu umetnost. I nedavno održani Kantautorski festival znak je posebne draži povezanosti muzike i poezije i bliskosti njihovih suština jer nije lako izaći pred publiku i „ogoliti se“ kroz poeziju i muziku i „ispričati ličnu priču“. Za mene je i dobar džez poezija. Ta prožimanja poezije sa drugim umetnostima nam i govori koliko nam je poetski izraz neophodan i drago mi je što poslednjih godina doživljava neku vrstu renesanse. I sad ću da citiram Milenu Marković koja kaže da je “pisanje poezije pevanje u svakom svom obliku, kao buka, kao urlikanje, kao radovanje, može da se propoveda, može da se kune, to je sve namenjeno drugome.”

Kakav je tvoj odnos prema knjizi?

Ja sam uz knjigu odrastala i uz knjigu i dalje rastem i gradim se, od vremena kad sam bila devojčica, preko studija književnosti, novinarstva, do faze kada sam radila u prosveti, pa do danas kada, u ovom poslu, imam priliku da i kroz biranja književnih programa upoznajem scenu, domaću, regionalnu i inostranu. Čitam stalno, knjiga mi je uvek tu da me izmesti kad treba, i da mi pomogne kad treba. Bezrezervni prijatelj, i za plakanje, i za smejanje. Kada ne znam šta bih i gde bih, uzmem knjigu i tad sam na sigurnom. I vrlo često se vraćam knjigama koje sam već čitala i uvek nešto novo doživim. I to preporučujem svima.

Koliko su posećeni programi namenjeni knjizi? Kako balansiraš da kroz Poletove programe budu zastupljeni i proza, i poezija, i strip?

Mislim da je jako važno da takvi programi postoje i da će uvek naći svoju publiku. Balans se nekako stvori sam kada oko sebe imate inspirativne ljude koji imaju šta da kažu i kada se međusobno prepoznamo i kada smo okupljeni oko istog cilja, negovanja dobrog čitalačkog ukusa i vrlo često afirmacije mladih autora. To vam je kao neka vrsta zajedničkog eskapizma.

Fotografija: Nevena Marković

Kakva je književna scena Srbije danas?

Knjigu danas može da objavi ko god poželi i to može da bude mač sa dve oštrice za autore jer mnogi mogu pomisliti da su pisci. “Čudna je i dirljiva želja da se uprkos svemu, pa i nedostatku bilo kakvog dara, bude pisac i uverenje da je objavljena knjiga neka vrsta diploma koja je svedočenje da je autor postao pisac”, kako kaže Zoran Paunović. Po mom mišljenju, danas se mnogo više piše nego što se čita i previše je hiperprodukcije, ali, sa druge strane, to ne znači da treba unapred odustajati od pružanja šanse autorima i ignorisati ih pod velom nekakvog čitalačkog snobizma. Najbolji kritičar je vreme i otkrije se ko će opstati i ostati. Verujem u kvalitet i originalnost i verujem da trud i umetnička autentičnost pobeđuju i održavaju scenu. Mnogo puta smo u Poletu otkrili divne, specifične književne glasove, osvežavajuće, i to uvek ohrabri da se iz kvantiteta ipak može izdvojiti kvalitet i da su borba i podrška dobrim izdanjima neophodne zaista u vremenu kada smo svedoci kakva se sve ogavna kič literatura servira. Ja sam, lično, uvek radoznala i ne volim da dajem neke konačne sudove, prepuštam to stručnijima i kompetetnijima.

Šta nas još očekuje u Poletu od programa ovog meseca?

Oktobar je mesec koji smo, kada su izložbe u pitanju, posvetili spoju ilustracije, zvuka i stihova domaće alternativne scene postavkom radovamlade umetnice Milene Nićić „Crtanje između podzemnih redova“. Do kraja meseca ugostićemo Marka Tomaša i Milenu Marković koji će čitati svoju poeziju,  kantautora Marka Brecelja, nekadašnjeg frontmena grupe „Buldožer“, koji za publiku priprema nesvakidašnji multimedijalni performans, kao i Borisa Mladenovića iz benda „Jarboli“ koji će koncertom „dati život“ stihovima iz svoje nove zbirke „Smešna muka“. Očekuje nas i monodrama „Ana Frank“ Mine Manojlović Vodušek, ali i promocija knjige “Proročanstvo Korota“ Gorana Skrobonje, veoma važne za domaću fantastiku jer je u formi stripa doživela i zapažena strip izdanja u Francuskoj i predstavljanje romana Sergeja Dovlatova, u izdanju izdavačke kuće LOM.

 

Preporučeni tekstovi

Pratite nas na:

0 Comments

Pošalji komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *