fbpx
ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera | ANTENA - Nova epizoda: Prvi beogradski disko klub: Kod Laze Šećera |

Stres i mediji – čija je odgovornost?

Kakav je odnos stresa i medija i čija je odgovornost za pitanje stresa koji nam mediji unose u život svakodnevno?

18. February 2020

Dom Omladine Beograda i Psihološko savetovalište Mozaik održali su 11. februara u 19 sati u sali Amerikana prvu tribinu Stres i mediji u okviru ciklusa tribina o traumama.

Organizatori su prepoznali važnost teme koja postavlja samo neka od važnih pitanja: u kakvom su odnosu mediji i stres, i na koji način medijsko izveštavanje utiče na žrtvu i sve nas koji treba iste te sadržaje da pročitamo?

Učesnici tribine bili su stručnjaci iz različitih oblasti: psihološkinja i moderatorka tribine Tijana Mirović, predsednik centra za profesionalizaciju medija i medijsku pismenost Marko Nedeljković, dugogodišnja dopisnica agencije Frans pres Beograda Katarina Subašić, profesor Filozofskog fakulteta i socijalni psiholog Dragan Popadić i osnivač Fondacije Tijana Jurić Igor Jurić.

Razgovor je započela psihološkinja Tijana, istakavši da ova tema najviše dotiče žrtvu koja treba da nastavi da živi sa traumom koja joj se dogodila, ali da isto tako utiče i na celu populaciju. Otmica dvanaestogodišnje devojčice iz Niša samo je poslednja u nizu slučajeva kada su mediji svojim izveštavanjem duboko potresli celokupnu javnost.

Naglašena anksioznost se posebno vidi kod osetljivih osoba. Pojedini ljudi senzacionalističke sadržaje doživljavaju kao romantični triler, podsećajući publiku na tragični slučaj Ksenije Pajčin od pre 10 godina.

Publika tribine bila je iznenađena statističkim podacima o kojima nam je nešto više pričao Marko Nedeljković, gde se na listi od 28 najčitanijih medija u zemlji na mesečnom nivou objavi 19,964 priloga koji imaju elemente senzacionalizma, agresivnosti i govora mržnje. To znači da se na dnevnom nivou objave 644 takva priloga, odnosno 23po mediju, što su poražavajući podaci.

Međutim, šta kaže kodeks novinara Srbije? Kako bi to trebalo da izgleda? Ove dileme je razrešila Katarina Subašić.

Mi smo u obavezi, ne samo da zaštitimo identitet žrtve, već i identitet počinioca sa najmanje moguće opisanih detalja. Moguće mere zaštite su oštrija kaznena politika, koja nije mrtvo slovo na papiru, uskraćivanje takvim medijima pristup državnim fondovima, kao i mogućnost tužbe, zaključuje Katarina.

Važan aspekt koji utiče na ovakvo ponašanje medija je sistem vrednosti društva u kome živimo, na šta je podsetio socijalni psiholog Dragan Popadić. On je istakao da živimo u vremenu spektakla, zbog čega ljude tretiramo kao potrošno sredstvo za nečiju zabavu. Krajnje ponižavajući odnos prema ljudima bez odsustva bilo kakve ideje da treba sačuvati čovekovo dostojanstvo šalje poruku da ljudi tako treba da se tretiraju. Valjalo bi napomenuti da ljudi koji takav sadržaj čitaju iz egzistencijalnih potreba snose skoro pa jednaku odgovornost kao i oni koji ga prenose.

Jedan od govornika na tribini bio je Igor Jurić, koji je bio u nezahvalnoj poziciji da na ličnom primeru govori o važnosti podizanja svesti javnosti o ovim temama. I dalje mu hvala što sa nama iznova i iznova deli ličnu priču.

Publika je aktivno učestovala u tribini, te su iz publike dolazila i pitanja, ali i odgovori. Postavljeno je pitanje kako možemo da aktiviramo institucije i podignemo njihovu svest o važnosti teme tribine, a odgovor je dala učesnica iz publike sa sugestijom da treba izaći pred javnost i istaći zašto ne sme da se krši novinarski kodeks i kako dolazi do traume celog društva.

A koliku ulogu ima medijska (ne)pismenost u shvatanju medijskog sadržaja od strane pojedinaca?

„Svakako bi doprinela osvešćivanju građana. Medijska pismenost predstavlja jedan od preduslova da bismo uopšte popravili medijsku situaciju“, zaključuje Marko Nedeljković, dodajući da je Srbija, prema evropskim istraživanjima na samom dnu po pitanju medijske pismenosti građana.

Ovakve tribine podsećaju da nam nedostaje da se teme poput uticaja medija na društvo moraju čuti glasnije i postati vidljivije. Potrebno je da razvijemo svest da reagujemo svaki put i podsećamo ljude koji se bave medijskom borbom da, iako su obeshrabreni, ne odustaju jer su nam preko potrebni.

Preporučeni tekstovi

Pratite nas na:

0 Comments

Pošalji komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *